Koliko kilometara godišnje treba da prelazite da bi polovan dizel bio isplativiji od benzinca? Računica pokazuje kada manja potrošnja vraća veću početnu cenu i skuplje održavanje
Dizel troši manje, ali je složeniji za održavanje, a danas je i dizel gorivo u Srbiji skuplje od benzina. Zbog toga staro pravilo da se dizelaš „uvek isplati ako se mnogo vozi“ više nije dovoljno. Mnogo važnije pitanje je koliko kilometara zaista treba preći da bi manja potrošnja vratila ono što smo više platili za automobil.
PROČITAJTE JOŠ:
Renault Megane IV kao polovnjak: Da li je bolji od Golfa i koji motor odabrati
Ovo je pet znakova da je kilometraža na polovnjaku vraćena – Dalje ne morate ni da gledate
Ovo je pet najskupljih kvarova kod polovnjaka – kako da ih prepoznate pre kupovine
Za jednostavnu računicu možemo da uzmemo tipičan polovan automobil Golf klase, star oko pet godina, poput Renault Megane-a ili Volkswagen Golf-a. Pretpostavimo da za jednako očuvan automobil, slične kilometraže i opreme, dizelska verzija košta oko 2.500 evra više od odgovarajućeg benzinca.
To nije mala razlika i upravo ona određuje koliko dugo treba voziti automobil da bi se dizel finansijski isplatio.
Manja potrošnja (ne) pravi veliku razliku
Za potrebe ove računice možemo da uzmemo da prosečan dizelaš ove klase u realnoj vožnji troši oko 5,5 litara goriva na 100 kilometara, dok će odgovarajući benzinac trošiti oko osam litara.
Razlika od dva i po litra na svakih 100 kilometara na prvi pogled možda ne deluje dramatično, ali tokom nekoliko desetina hiljada kilometara postaje veoma značajna.
Iako je dizel gorivo danas skuplje od benzina, automobil koji troši 5,5 litara dizela ipak će na svakih 100 kilometara potrošiti primetno manje novca od benzinca kojem je potrebno osam litara.

Sa aktuelnim odnosom cena goriva u Srbiji, ušteda je približno tri evra na svakih 100 kilometara. To znači da se na svakih 10.000 kilometara može uštedeti oko 300 evra.
I tu dolazimo do najvažnijeg podatka: ako ste dizelaša platili oko 2.500 evra više, razlika u kupovnoj ceni samo kroz manju potrošnju može da se vrati posle približno 80.000 do 85.000 kilometara.
Dakle, ako prelazite desetak hiljada kilometara godišnje, ili manje, možete da zaboravite da ćete ikad osetiti olakšanje kada je novčanik u pitanju. Tada se ulaganje u dizel motor jednostavno ne isplati.
Sa održavanjem računica postaje još nepovoljnija
Naravno, to još nije kompletna priča. Redovan mali servis dizela ne mora nužno da bude mnogo skuplji od benzinca, ali moderan dizel ima više skupih komponenti koje mogu zahtevati dodatna ulaganja. Tu su DPF filter, EGR ventil, visokopritisni sistem ubrizgavanja, turbina, a kod novijih automobila često i SCR odnosno AdBlue sistem.
PROČITAJTE JOŠ:
Ovo je pet najpouzdanijih porodičnih polovnjaka do 7.000 evra
Toyota C-HR kao polovnjak: Koliko treba strahovati od hibridnog pogona?
Kako produžiti vek turbine: Ovih nekoliko navika može sprečiti veoma skup kvar
To ne znači da će se bilo šta od toga obavezno pokvariti. Dobro održavan dizel može bez ozbiljnijih problema da pređe veoma veliku kilometražu. Međutim, dovoljno je da tokom eksploatacije bude potreban jedan ozbiljniji zahvat na DPF-u, EGR-u ili sistemu ubrizgavanja pa da sva ušteda ostvarena na gorivu bude poništena. Izgledno je da se i doplati tokom nekoliko godina posedovanja polovnog dizelaša.
Zato je realnije računati da će se doplata od oko 2.500 evra za polovan dizel u praksi potpuno opravdati negde oko 100.000 dodatno pređenih kilometara, pod uslovom da automobil nema vanredne velike kvarove.
Drugim rečima, prilikom kupovine polovnjaka ne treba gledati samo koliko dizel manje troši. Mnogo važnije pitanje je koliko ste ga više platili i koliko kilometara zaista nameravate da pređete dok automobil bude kod vas.
I uvek je tu ona velika nepoznanica – šta je sa potencijalnim skupim popravkama koje su kod dizela mnogo bolnija tačka.


